Kada si postavimo stroge i vrlo ambiciozne ciljeve u privatnom ili poslovnom životu, polovična provedba može nas voditi u depresiju, upozoravaju psiholozi
LONDON - Prijelaz iz jedne u drugu kalendarsku godinu uobičajeno je razdoblje u kojem mnogi ljudi donose “novogodišnje odluke”, odnosno “zavjete” o promjeni svog ponašanja od 1. siječnja, ali to nije dobra navika i može vam zakomplicirati život, upozorava se u novoj studiji Minda, britanske udruge za psihičko zdravlje.
Umjerenost, a ne ultimatumi
Takve odluke, neovisno o tome donesemo li ih pompozno pred drugima ili se na njih grčevito obvežemo pred samima sobom, mogu prouzročiti više štete nego koristi, pa bi ih bilo dobro izbjeći na početku 2009. i dolazećih godina, ističe izvršni ravnatelj Minda, Paul Farmer. Umjesto toga, korisnije je prelaziti manje korake prema korekciji pojedinih loših navika, te više vremena provoditi u prirodi i fizičkoj aktivnosti radi boljeg psihofizičkog zdravlja i ublažavanja stresa užurbane i nepredvidive svakodnevice.
Posvećenost ostvarivanju zadanih ciljeva za “preobrazbu” u novoj godini može nas dekoncentrirati u odnosu na druge obveze prema sebi i drugima, a kako se vrlo često ambicije “okretanja nove stranice” sudare o neuspjehe, posustajanja i odustajanja, to vodi u razočaranja, depresiju i uvjerenje takvih ljudi da su nesposobni za korjenite, pa i bilo kakve promjene, te neprilagođeni životu u suvremenim okolnostima, bilo u vezi s poslovnom karijerom ili s privatnim neuspjesima, primjerice u smanjenju tjelesne težine.
Pozitivan i trezven pristup
Umjesto postavljanja strogih ciljeva i rokova pod ultimativnim uvjetima “na sve ili ništa”, treba na godinu koja je upravo počela gledati pozitivno, pritom trezveno razmišljati o tome što bi bilo poželjno poduzeti za poboljšanje svog i stanja svoje okoline, biti aktivniji (uz popratno otpuštanje endorfina, korisnog za bolje raspoloženje), provoditi više vremena u prirodi, učiti nove pojmove i vještine, te sudjelovati u životu zajednice, zaključuje Mind.(JutarnjiList)
