Ovaj ljetni razbibriga tekst nikako nismo zamislili kao malo maštovitiju reklamu za jednog talijanskog proizvođača skutera i motocikala. Čak nismo niti skuter dobili od generalnog zastupnika dotičnog proizvođača, štoviše, ustupljen nam je zahvaljujući dobrim odnosima s našim prijateljima iz Moto Pulsa, specijalizirane hrvatske moto revije.

Ok, a zašto onda skuter? Smišljali smo kako se izvući iz pakla užarenog gradskog asfalta i nakon nešto razmišljanja skuter nam se učinio kao relativno razumna solucija. Klasičan motocikl nam je prebrz, preskup i preopasan za grad. Doduše, razmišljali smo mi i o automobilu, ali hmmm... Smart For2 bi nam kao ljetna solucija bio idealan, međutim zbog visoke cijene prilično je nedostupan, Mini Cooper možda? Mini je legenda na četiri kotača, ali još je veći od Smarta! A bicikl? Transport i dobra forma u jednom! Jeftin i lagan, ali jesmo li spremni doći na poslovni satanak preznojeni i izmoreni od pedaliranja?! Kao idealno rješenje nameće se vozilo na dva kotača, lagano i motorizirano, te prihvatljive cijene. I tako nakon nešto mozganja dolazimo do bicikla s pomoćnim motorom iliti njegove evoluirane izvedbe – skutera!

Pravi dio priče počinje kada u Zagrebu preuzimamo Piaggio X7 Evo 300 i.e. kako mu puno ime i prezime glasi i „putujemo“ do Bjelovara. Kako je tema ovog teksta grad i gradski uvjeti samo ćemo reći kako kombinirana vožnja (autocesta plus lokalne ceste) do Bjelovara prolazi bez problema i zastoja. Više - manje nastojimo poštovati prometne propise i za sat vremena stižemo u Bjelovar. Već ovdje naš Piaggio odaje prednosti skuter koncepcije; međuubrzanja su odlična zahvaljujući automatskom prijenosu i živahnom agregatu od 300 kubičnih centimetara.

Sljedeći dani protiču u strogo gradskom režimu; redakcija, kuća, trčanje na Boriku i vježbanje u teretani plus kava u centru grada. Dakle, prevladava „stani – kreni“ režim s žustrim ubrzanjima i aktivnim kočenjima, te agilnim manevrima gradskim ulicama. Na semaforima ne čekamo jer smo uvijek prvi ili se s(p)retno provučemo na vrh kolone. Pritom vrlo često imamo nešto malo prtljage uza sebe s kojom nije problem manipulirati. Posebno nam se sviđa to što u tjedan dana našeg testa nismo platili kartu za parking, zapravo, nismo niti razmišljali ima li mjesta za parkiranje jer ga za skuter uvijek možemo pronaći.

Gradski komunalci tu bilježe gubitak, a naša redakcija uštedu! Ušteda je i na gorivu, jer smo po dragocjenu tekućinu otišli jednom u cca 250 km i to za sedamdesetak kuna! Nakon serije pohvala, sigurno se pitate što je s nedostacima skutera? Naravno da postoje, kao i kod svakog drugog prometala. Puka je sreća što nas nije uhvatio niti jedan ljetni prolom oblaka. Dva kotača nisu četiri i samim time postoji mogućnost pada i ozljeđivanja. Čini se kako bi možda kompromis od tri kotača bio idealan, čak i za manje iskusne korisnike. Gradsko vozilo na tri kotača?! Potpuno moguće, ali mi smo se odlučili na dva kotača. Budući da smo tražili idealno gradsko prometalo, možemo reći da smo ga gotovo pronašli. Nas je dotični Piaggio X7 osvojio na prvu loptu. Vaš će biti izbor marke, modela, cjenovnog ranga ili pak broja kotača.

Spark Woody karavan prvi je put predstavljen javnosti na surferskom, skejterskom i glazbenom festivalu Boardmasters 2010. u Newquayu u Ujedinjenom Kraljevstvu – omiljenoj destinaciji surfera. Chevrolet je odabrao Newquay za premijeru ovog automobila jer je taj cornwallski turistički gradić poznat diljem svijeta po svojoj surferskoj kulturi: Atlantski ocean susreće Britansko otočje na jednom od najužih poluotoka, što čini prirodno izvrsne uvjete za surfanje.

Ovaj automobil evocira uzlet surferskog pokreta u SAD-u kada su kasnih pedesetih i ranih šezdesetih godina surferi kupovali karavane s drvenim oplatama, takozvane „woodieje“. Tradicionalno su to bili veliki automobili temeljeni na mainstream modelima, no s dijelovima karoserije s drvenim okvirima tako da su bili istovremeno dovoljno jeftini i prostrani da u njih stane sva surferska oprema, uključujući i dasku. Woody karavani ovjekovječeni su u mnogim pjesmama. Prve na pamet padaju Surfin' Safari The Beach Boysa te Surf City izvođača Jan and Deana – obje se smatraju dvjema najpoznatijim surferskim pjesmama svih vremena. Čak i kada su proizvođači automobila prestali koristiti drvene oplate te skup i kompliciran postupak proizvodnje, Woody je toliko postao dijelom američke kulture da je njegov duh nastavio živjeti, a Chevrolet je bio samo jedan od mnogih američkih proizvođača koji je koristio Di-Noc vinilne ploče s dijelovima drveta kako bi zadržao drveni izgled. Spark Woody je jedan u nizu „umjetničkih Sparkova“ nastalih protekle godine.

Prvi od njih, Smeilinener Spark, jedinstvena interpretacija Sparka koju je napravio njemačka modna kuća Smeilinener, prvi je put predstavljen u finalu natječaja „Mladi, kreativni, Chevrolet“ u Berlinu prošlog listopada. Među ostalim umjetničkim Sparkovima su WTCC leading car studenta umjetnosti iz Portugala Josea Rocha koji je pobijedio na natječaju te Spark DJ Car – najveći miks-pult na svijetu koji je početkom ove godine napravio Chevrolet.

Žene će od 2020. u mirovinu ići kad i muškarci, a prijevremeno umirovljenje će se kažnjavati. Odlučila je to Vlada poslavši u Sabor izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju.

-Od sad će žene ići u mirovinu sa namirenih 65 godina ili u prijevremenu sa 60 godina . Što znači da su postale ravnopravne s muškarcima. Osim što će morati tako dugo raditi uz to im ide rađanje djece ,brinuti se o obitelji i da se ne nabraja .

-I tako će naše supruge,majke izvući ovu zemlju iz krize uz to i povećati natalitet jer ih naša Vlada tako stimulira .

-Do izjednačavanja dobi potrebne za odlazak u mirovinu doći će se postupno – tijekom razdoblja od 10 godina, pri čemu će se svake godine dobna granica podizati za šest mjeseci.

-Vlada tvrdi da se time ispunjava odluka Ustavnog suda iz 2007., o postupnom izjednačavanju staža muškaraca i žena. Banske dvore na takve poteze sile i nepovoljni demografski trendovi, budući da stanovništvo sve više stari. „Mirovinski sustav kakav je danas teško je održiv, pa moramo donositi i ovakve nepopularne mjere“, poručio je Đuro Popijač, ministar gospodarstva.

Trebali bi?!

- Donijeli odluku da si smanje plaće za 50 posto kao i saborskim zastupnicima, da si plaćaju sami troškove prijevoza,mobitela ,novina ukinu jeftinu menzu,Ukinuti plaćanje zaštite osobama koje više nisu od višeg interesa za RH . Smanjiti državnu administraciju koja je golemi gutač sredstava. Te ukinuti financiranje političkih stranaka neka se financiraju iz vlastitih sredstva ,članarina i slično.

Ali stoga je Vlada odlučila stimulirati odlazak u mirovinu poslije 65. godine života i kažnjavati raniji odlazak. Izmjenama zakona koji su Banski dvori uputili Saboru predlaže se da će za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu ona smanji za 0,34 posto, pa će na godišnjoj razini mirovine biti manje za 4,08 posto, odnosno 20,4 posto za pet godina. Za isti bi se postotak povećavale mirovine za kasniji odlazak.

Mijenja se i sustav naknada za nezaposlene

Po novome, najviši sustav naknada za prva tri mjeseca nezaposlenosti iznosio bi 70 posto osnovice, a u sljedećem razdoblju samo 35 posto osnovice. Vlada istodobno želi stimulirati obrazovanje nezaposlenih.

Sva vozila su bijele boje i sadrže bogatu opremu koja uključuje ABS i ESP, automatski klima uređaj, putno računalo, regulator i limitator brzine, svjetla za maglu, audio sustav CD MP3 i 7 zračnih jastuka.

Putnici će na taj način moći uživati u iznimnoj sigurnosti ali i udobnosti Citroënovih limuzina. Predrag Vranešević, voditelj flotne prodaje Citroën Hrvatska, naglasio je prilikom isporuke u prodajnom salonu Ark Mihelić u Rijeci da je ovo tek početak suradnje riječkog taxi prijevoznika i tvrtke Citroën.

Program događanja:
08:00 doček ekipa sudionika spusta
08:30 okupljanje u Rugvici, ispred zgrade općine, spuštanje opreme i plovila
10:00 početak spusta Savom
11:30 pristajanje uz skelu u Oborovu na lijevoj obali
11:45 kulturno umjetnički program
12:30 nastavak plovidbe prema Prevlaci
13:30 iskrcaj učesnika i plovila kod ustave Prevlaka
14:30 vezivanje djela plovila kod Oborovske skele na lijevoj obali
15:00 ručak i zajedničko druženje na gospodarstvu Škarika
19:30 odlazak na središnju proslavu Dana Općine Rugvica, koji je i pokrovitelj regate
21:00 logorska vatra i druženje na gospodarstvu Škarika
 

Bakama i djedovima (to su oni koji su školu pohađali u "bivšoj") , nitko nije uspio objasniti kako to da im je s unukom "frka" oko upisa, a on odlikaš jedne zagrebačke osnovne škole, od prvog razreda. Pa, bogamu, kako to, imati odlikaša, a imati "frku"?! Onda su im tate i mame, tj. njihova djeca, objašnjavali da su sada važni neki bodovi, kao npr. ako imaš nekakvu liječničku potvrdu, dobiješ bod (?!), ako si Rom, dobiješ bod (?!), ako se baviš nekim sportom, dobiješ bod (?!), ako je tata branitelj, dobiješ 2 boda, ako je mama braniteljica, dobiješ još 2 pa imaš 4 (?!) i td. i td. U glavama baka i djedova moždane se vijuge pretvoriše u vijugave upitnike, u maminim i tatinim mozgovima ništa drugačije, samo su ostavljali izvjesni dojam s hrpetinom papira u ruci, od svjedodžbi i kojekakvih potvrda koje donose bodove, a nezainteresirana, indiferentna djeca, (a to su oni kojih se to tiče) su se istovremeno "družila" držeći skupocjene mobitele u rukama, ne mareći tko za to plaća račune, a kamoli za nekakve tamo upise. Roditeljima u toj ludnici, (a ludnica ne prestaje), ni na kraj pameti da razmišljaju o tome što znanstvenici "trube" o štetnosti istih mobitela, čija je povijest vrlo kratka, a za pojavu vidljivih zdravstvenih posljedica potrebna su desetljeća. Tko sada o tome mari, jer treba se upisaaaaaaatiiiiii...
Nezavisni portal ostaje tužnim svjedokom viđenog i gore opisanog, svojim čitateljima preporuča tekst dragog nam književnika Ante Tomića. Svjesni smo u kakvoj je zabrinjavajućoj krizi naš obrazovni sustav, ali se nadamo nekim "novim valovima" koji će vratiti dostojanstvo svakom učitelju, nastavniku, roditelju i naposljetku - djetetu. Zato ne treba stajati i dalje, pretvoreni u nijeme svjedoke strašne slike poraza vrijednosti i sveopće malodušnosti jer će i vaše dijete, unuče, praunuče sutra doći - na upis!

Nakon današnjeg članka na index.hr sjetio sam se da bi mogao pogledati što ustvari hrvati stvarno, ali baš stvarno slušaju... Naime, pala mi je ideja da to provjerim ovdje, točnije na LastFm stranici koja pokazuje top ljestvicu izvođača koje su hrvati slušali prošli tjedan (13.-20.06.). Top lista se temelji na tome što slušaju registrirani korisnici LastFm-a koji su iz Hrvatske, a bacajući pogled na trenutnu listu izvođača prvi zaključak koji dolazi je:

"Hrvati slušaju prvenstveno izvođače koji su ili nedavno nastupali u Hrvatskoj ili nastupaju vrlo uskoro"

Prvi na listi su Metallica koja je pred mjesec dana nastupala u Hrvatskoj. Slijede legendarni rockeri Pink Floyd, nakon njih Red Hot Chilli Pappers i Radiohead, Lady Gaga koja bi trebala zasvirati u Hrvatskoj ubrzo, Muse i Coldplay koji se već duže vrijeme vrte, Alice in Chains koji su jučer nastupali u Zagrebu itd. U nastavku slijedi prvi hrvatski bend na popisu, tj. Hladno Pivo, pa Placebo, Iron Maiden, Depeche Mode, David Guetta, U2, Massive Attack, Deep Purple i drugi.

Zanimljivo je još da je Metallica na vrhu hrvatskih ljestvica već duže vrijeme, ali da potvrdimo prvobitni zaključak...kada se pogledaju statistike za 8. mjesec 2009.-e godine, može se vidjeti da su odmah drugi na popisu U2...razlog? U2 je 09.08.2009. godine nastupao u Zagrebu. 

Od 1326 gospodarskih subjekata, koliko ih djeluje na području vukovarsko-srijemske županje, osam je velikih poduzeća, a sve ostalo su male i srednje tvrtke, te oko 3 tisuće obrtnika. Rečeno je to, između ostaloga, na sjednici županijske skupštine. Vijećnici su naime razmatrali informaciju o aktivnostima i realizaciji Programa poticanja malog gospodarstva.

Prema riječima resornog pročelnika, Nenada Jerkovića, unazad 10 godina u malo gospodarstvo je ubrizgano oko 700 kredita i po toj osnovi zaposleno je oko 3 tisuće radnika. Inače, županija je potpisala ugovor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva s trima bankama. Riječ je o iznimno povoljnom kreditu, s kamatnom stopom od 3,20 do 4,50%.

Natjecanje gastro održava se od 1980. godine, a sudjeluju učenici ugostiteljsko-turističkih škola iz cijele Hrvatske i iz inozemstva. Na ovogodišnji Gastro došla i škola iz Wellesa. Prije dolaska na ovo natjecanje, učenici su morali proći školske i regionalne kvalifikacije. 

Osnovna škola Nikole Tesle u vinkovačkom prigradskom naselju Mirkovcima može se pohvaliti da svake godine ima sve više prvašića, ali tu nastaje i problem jer u postojećoj zgradi nema dovoljno prostora.

Nema mjesta za 43 đaka

Trenutačno škola ima 236 učenika raspoređenih u 17 razreda, iz nje će na kraju školske godine izaći 20 osmaša, ali će u rujnu ući 46 prvašića pa valja oformiti tri nova razreda jer ovdje gotovo polovica učenika pohađa nastavu prema srpskom programu.

– Imamo projekt za novu školu kroz program CEB VII Europske unije, ali se on realizira tek od sljedeće godine pa do tada moramo naći prostor za nove razrede. S Gradom smo se dogovarali o tomu da se adaptira potkrovlje zgrade i urede dvije ili tri prostorije, ali rečeno nam je da nema novca pa predlažu potkrovlje Mjesnog odbora ili putovanje u pet kilometara udaljenu školu u Vinkovcima. Već sad je problem s prostorom jer imamo i predškolu za buduće prvašiće, koji dolaze triput na tjedan poslije 17 sati jer drugačije nismo mogli organizirati – kaže ravnatelj Anto Vidović i dodaje kako su roditelji ogorčeni već pri samom spomenu da bi prvašići morali putovati u Vinkovce. Pita se i tko će to odrediti koje će dijete putovati, a koje će ići u školu u Mirkovcima.

– Moje dijete sigurno neće ići u Vinkovce jer da smo to htjeli, ne bismo se doselili u Mirkovce. Grad mora znati da ovdje ima puno branitelja kojima je država pomogla pri kupnji kuća i naša djeca imaju pravo ići u školu koja im nije pet kilometara udaljena od kuća. Grad kaže da nema novca, a ako za djecu nema, za što ima – ogorčen je Anto Jakovljević, roditelj dvoje djece u mirkovačkoj školi i vijećnik Gradskog vijeća, gdje je već nekoliko puta pokretao to pitanje.

Smatra da je najbolje rješenje adaptacija potkrovlja, a smještaj u potkrovlju Mjesnog odbora ili putovanje u Vinkovce roditelji sigurno ne bi prihvatili.

Mirela Španjol Marković, Velimir Srića, Andreja Marcetić samo su neka od poznatih imena predavača koji će se rado odazvati doći u našu Slavoniju i našu županiju.
Prvo edukacijsko predavanje će se održati održati 3.9.(petak) u Ružičkinoj kući u Vukovaru od 13 do 15 h .
Tema predavanja je „Komunikacija 21.stoljeća-vrijeme za novu duhovnost“  Predavač je najpoznatija hrvatska retoričarka Mirela Španjol Marković i govorit će nam o svom viđenju današnjeg komuniciranja sa samim sobom i sa svojom okolinom kako na poslu tako i u svim drugim situacijama naročito u vremenu krize.
 

14.09. 2010. U Vili Lenije u Vinkovcima – edukativno predavanje poznatog ekonomiste i predavača prof.dr.sc Velimira Sriće, na temu „Put do poslovnog i osobnog uspjeha“,
16.09. 2010. U Vili Lenije u Vinkovcima – edukativna radionica, predavačice Andreje Marcetić, na temu „Organizacija vremena“,
30.09. 2010. U Vili Lenije u Vinkovcima – edukativna radionica na temu „Samopoštovanje“, predavač psihologinja, Darija Zubić.

MIRELA ŠPANJOL MARKOVIĆ, VODEĆA HRVATSKA STRUČNJAKINJA ZA RETORIKU, ODRŽAT ĆE PREDAVANJE U VUKOVARU
Tema: „Komunikacija 21.stoljeća –vrijeme za novu duhovnost“
Edukacijsko predavanje na temu „Komunikacija 21. stoljeća – vrijeme za novu duhovnost“ u Ružičkinoj kući u Vukovaru 3. rujna će održati Mirela Španjol Marković, vodeća hrvatska stručnjakinja za retoriku i komunikacije i direktorica edukacijske tvrtke Ciceron iz Zagreba.
Tema nije politička i namijenjena je općoj javnosti, a govori o potrebi za promjenom u načinu komuniciranja među ljudima u poslovnoj sredini.

Predavačica je ovu temu doradila i rezultat je njenog dugogodišnjeg rada na području komuniciranja. Budući je poslovni konzultant obično se bavi teorijom i praksom te u svojim treninzima radi vježbe komunikacije kako bi to trebalo u idealnim uvjetima izgledati, kako davati kritiku, kako se odnositi prema drugim ljudima, kako lijepo komunicirati bez zastoja, kako objasniti drugom čovjeku što ti je na umu te kako dati pozitivnu povratnu informaciju. Baveći se svojim poslom Mirela Španjol Marković je primijetila i u javnom nastupu i u međuljudskim komunikacijama i konfliktima da postoji jedna viša sfera komunikacije, a da se ona ne može naučiti iz knjige, niti je to ona klasična komunikacija. Po njenim riječima je najproblematičnije današnjem čovjeku koji živi u 21.stoljeću, u vremenu u kojem smo bombardirani nega¬tivnim informacijama, krizama i drugim da je bazični problem u samom čovjeku odnosno u komunikaciji sa samim sobom. To je jedna vrsta komu¬nikacije koju nitko nije obradio i kojom se nitko ne bavi na taj način osim psihijatara.

Ono što Mirela Španjol Marković na predavanju u Vukovaru želi je prenijeti ljudima svoje iskustvo. Kako se postaviti prema svijetu u vremenu u kojem čovjek više ne zna kako komunicirati, ne samo s drugim ljudima već kako komunicirati sa samim sobom. I upravo to je nazvala duhovnost. „To nije isključivo vjernička dimenzija duhovnosti. Ja vjeru ovdje ne ubacujem već način kako sa sobom savladati neke životne prepreke, kako koristiti svoju intuiciju. Za mene su te stvari bitne u komunikaciji. Naime, knjiga vam može reći sad bi trebao stati i postaviti neko pitanje, ali što ti osjećaš u komunikaci¬ji, što bi u određenom trenutku trebao napraviti može vam reći intuicija,“ kaže Španjol Marković.

Zašto nema negativnih emocija, zašto je svaka emocija dobra? O tak¬vim temama pa do malo težih kao što je tema opraštanja predavačica će spomenuti u Vukovaru jer smatra da nema boljeg mjesta na kojem bi trebalo govoriti o jednoj višoj dimenziji ljudske svijesti, a to je opraštanje, moći ćete čuti 3. rujna 2010. od 13 do 15 sati u Ružičkinoj kući u Vukovaru.

Mirela Španjol Marković održala je i nekoliko stotina treninga iza područja prodaje, komunikacijskih i prezentacijskih vještina u zemlji i inozemstvu, a čest je komentator političke retorike u elektroničkim medijima. Autorica je pr¬vog hrvatskog priručnika retorike „Moć uvjeravanja – retorika za menadžere i one koji to žele postati“.

Organizator ovog predavanja je ,suorganizator a glavni medijski pokrovitelji Hrvatski radio Vukovar i Vukovarske novine.Predbilježbe i prijave isključivo na e-mail: info@lotusmedia.hr .
Studenti i srednjoškolci ulaz imaju besplatan.

Pozivnica Komunikacija 21.stoljeća –vrijeme za novu duhovnost

Prijavnica za predavanje

Najava predavanja

Na Međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Bajakovo, na ulasku u Republiku Hrvatsku, u nedjelju, 22. kolovoza 2010. godine u 08,24 sati policijski službenici PU vukovarsko-srijemske u suradnji s djelatnicima carine kontrolirali su autobus marke «Berkof», registarskih oznaka Republike Srbije, kojim je upravljao 46-godišnji srpski državljanin.

Izvršenom graničnom kontrolom, kod 36-to godišnje srpske državljanke, putnice u autobusu, u njezinoj putnoj torbi pronađeno je 3 kg i 716 grama opojne droge marihuana.

Ista je uhićena, te je nad njim provedeno kriminalističko istraživanje, kojim je utvrđeno postojanje osnovane sumnje da je počinila kazneno djelo Zlouporaba opojnih droga, zbog kojeg protiv iste slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Cjelokupni tajni dokumenti koji je prvi objavio portal Necenzurirano.com „Projekt Fokus“, analizu kreditnog portfelja Hypo Grupe, možete u cijelosti pročitati OVDJE.

Pod istragom su se tako našli i Ivica Todorić i Agrokor, Ninoslav Pavić i EPH, kao i NCL media grupa, te vlasnik riječkog Novog lista  i DIOKI-a Robert Ježić. Na popisu sumnjivih kredita našle su se i velike građevinske kompanije poput Viadukta i Konstruktora, ali i tvrtke Pevec; Plodine, Coning; Dalekovod, Saponia, Konzum, Aluflexpack, Kerum i Magma, te Podravka, Brodosplit, Đakovština, Brodogradilište 3. maj i M SAN Grupa. 

Od nekadašnjih i sadašnjih političkih dužnosnika u Hrvatskoj, na popisu se nalaze: Ivo Sanader, Ivić Pašalić, Vladimir Zagorec, Božidar Kalmeta, Ivan Šuker, Tomislav Karamarko, Ivan Jakovčić, Stevo Žufić, Milan Bandić, Branimir Glavaš, Miomir Žužul, ali i bivši premijeri Zlatko Mateša i Franjo Gregurić.

Osim njih na popisu osoba pod istragom nalaze se  Bruno Orešar i Hoteli Novi, Jako Andabak, Tomislav Horvatinčić, Goran Štrok, Mićo Carić, Anto Nobilo, Božo Jusup, Zdenko Zrilić, Miroslav Kutle, Hrvoje Petrač, Ivan Čermak i Neven Barać, ali i nekadašnji djelatnici Hypo Grupe u Hrvatskoj Radojka Olić, Krešimir Starčević, Igor Kodžoman, Zoran Sikirica i Mia Mihovilović, te poduzetnik Željko Žužić.

Pod istragom bi da je živ, bio i nekadašnji vlasnik i direktor NCL media grupe Ivo Pukanić, dok je sad pod istragom, sumnjiva kupoprodaja vlasničkih udjela NCL media grupe od strane Vienna Capital Partners, za koje se vjeruje da su kod kupnje NCL media grupe nastupali kao punomoćnici tajnih vlasnika, koji su odobrili isplatu toga novca sa tajnih računa kod Hypo banke. U sličnoj kupoprodaji dionica DIOKI-a VCP je također nastupao u ime i za račun Hypo Grupe i Roberta Ježića, pa se sumnja da su na sličan način zastupali tajne ulagače preko Hypo Grupe, u slučaju kupnje vlasničkih udjela NCL media grupe.

Osim navedenih osoba, pod sumnjom zbog pranja novca nalaze se i pravne i fizičke osobe kojima su dodjeljivani rizični, povlašteni krediti preko Hypo Grupe: PVN Zagreb d.o.o.; 10 milijuna eura; Skiper Hoteli d.o.o.; 158,4 milijuna eura; Borik d.d.; 64 milijuna eura; Punta Skala d.o.o.; 129,6 milijuna eura; Memento d.o.o.; 16,7 milijuna eura; Hoteli Novi d.o.o.; 32,6 milijuna eura; Consultants Grupa d.o.o.; 124,4 milijuna eura; Grupa Jadranski Luksuzni Hoteli; 38,9 milijuna eura; Jadran- Produkt d.o.o.; 11,3 milijuna eura; Euro Mall d.o.o.; 24,6 milijuna eura; L.H. Investments d.o.o.; 35,4 milijuna eura; Mediteran Ulaganja d.o.o.; 8,4 milijuna eura; Hvar Građenje d.o.o.; 13,4 milijuna eura; Petar Matić; 7,5 milijuna eura;

Hoteli Novi d.d.; 13,4 milijuna eura; PZ ulaganja d.o.o.; 10,4 milijuna eura; Alpe-Adria Projekt d.o.o.; 18,8 milijuna eura; TERRA d.o.o.; 4 milijuna eura; Istrabenz, holdinska družba d.d.; 7,1 milijuna eura; DONA trgovina d.o.o.; 9,3 milijuna eura; Farma Šenkovec d.d.; 5,4 milijuna eura; Velox d.o.o.; 6,1 milijun eura; Stella Gradnja d.o.o.; 3,7 milijuna eura; Jadranski razvoj d.o.o.; 1,5 milijuna eura; Molteh d.o.o.; 9,3 milijuna eura; Hotel Split d.d.; 33,6 milijuna eura; Duga Uvala projekt d.o.o.; 6,3 milijuna eura; Amfora Maris d.o.o.; 5,4 milijuna eura; Consultants Holiday d.o.o.; 1,6 milijuna eura; Vladimir Zagorec; 0,7 milijuna eura; Civitas Nova d.d.; 2 milijuna eura; Hotel Miramare d.o.o.; 9,9 milijuna eura; Hoteli Punat d.d.; 2,2 milijuna eura; Trgovački centar Agram d.o.o.; 4,3 milijuna eura; Argentum d.o.o.; 5 milijuna eura; Naronaplast d.o.o.; 3,1 milijuna eura; Rezidencija skiper d.o.o.; 58,6 milijuna eura; Nautica Hotels & Resorts; 18,8 milijuna eura; Agroholding d.o.o.; 23,6 milijuna eura; Zdenko Lučić; Dražen Lučić; TUO Posejdon Makarska; SL Makarska; Helios ltd. Poslovni park Zagreb d.o.o.; 85,7 milijuna eura; Plodine d.d.; 57,4 milijuna eura; Brodospas d.d.; 55,4 milijuna eura; Aluflexpack d.o.o.; 54,6 milijuna eura; Neva Kerum d.o.o.; 34,9 milijuna eura; AB Maris Tours d.o.o.; 31,6 milijuna eura; Tehnika d.d.; 27,9 milijuna eura; Dioki Holding AG; 20,5 milijuna eura; Dina Petrokemija d.d.; 18,2 milijuna eura; Osjek Koteks d.d.; 18 milijuna eura;

Europapress Holding d.o.o.; 17,6 milijuna eura; Maestraltours d.o.o.; 17,4 milijuna eura; Podravka d.d.; 16,3 milijuna eura; Dioki Organska Petrokemija d.d.; 15,3 milijuna eura; Darija d.o.o.; 14 milijuna eura; Zavala Invest d.o.o.; 13,8 milijuna eura; Graditelj Invest d.o.o.; 12,9 milijuna eura; Tim 90 d.d.; 12,2 milijuna eura; Brodomerkur d.d.; 12,1 milijuna eura; Saponia d.d. Osijek; 11,6 milijuna eura; Finvest Corp d.d.; 11 milijuna eura; Plac Projekt d.o.o.; 10,7 milijuna eura; Euroline d.o.o.; 10 milijuna eura; TLM Tvornica lakih metala d.d.; 8 milijuna eura; Maraska d.d.; 6 milijuna eura; Porto Mariccio Marina d.o.o.; 5,5 milijuna eura; Adriatic d.d.; 4,7 milijuna eura; Riviera Poreč d.d.; 30,9 milijuna eura;

Istragu o sumnjivim kreditnim plasmanima Hypo Grupe, austrijski su istražitelji pokrenuli na temelju dokumenta „Projekt Fokus“, kojeg je u studenom 2009. godine izradila revizorska kuća PricewaterhouseCoopers (PWC) iz Munchena. Povjerljivi dokument „Projekt Fokus“, kojeg smo u posjedu, predstavlja detaljnu analizu kreditnog portfelja Hypo Grupe, točnije analizu svih sumnjivih i rizičnih kreditnih plasmana, koju su revizori PWC-a dovršili u studenom 2009. Godine. Upravo na temelju tog dokumenta, austrijski su istražitelji izradili popis sumnjivih kredita koje je u Hrvatskoj plasirala Hypo Grupa, te su tim tragom krenuli u istragu, a o navedenim kreditnim plasmanima fizičkim i pravnim osobama u Hrvatskoj zatražili su i pravnu pomoć Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

U srijedu 18. kolovoza u 14,00 sati, s istoga će mjesta na ljetovanje u Crikvenicu krenuti i prva skupina djece s teškoćama u razvoju.

Njihovo sedmodnevno besplatno ljetovanje organizirao je, također, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, u suradnji sa Zagrebačkim holdingom, Podružnicom Vladimir Nazor, a ljetovanje je predviđeno za 202 djece.

Što je u prethodnom sustavu bio plan i mjere ekonomske politike, uključivo savjetovanje u Opatiji, u današnjem, tržišnom, sustavu privređivanje je proračun. Davno je pokojni Jakov Sirotković napisao:

„Plan je osnovno sredstvo i instrument ekonomske politike.“

Ovom nije potrebno bilo što dodati.

Iz navedene definicije plana/proračuna jasna je ocjena rebalansa plana/proračuna, i glasi:  nosioci ekonomske politike nisu prilikom sastavljanja proračuna izvršili analizu, dijagnozu, prognosu. Ili, što je isto, analiza, dijagnoza i prognoza nisu učinjene na primjeren način. Kako se radi o predviđanjima od godine dana, a nije se dogodio nikakav nepredvidivi eksces, postavlja se niz neugodnih pitanja od kojih ni jedno nije, blago rečeno, ugodno.

Iz iznesenog slijedi pitanje ako se je pogriješilo prilikom sastavljanja ovogodišnjeg proračuna da li su spoznaje o razlozima odstupanja ispravno identificirane i što će rebalans proračuna promjeniti kako se ne bi „dogodio“ još koji rebalans. Ako je moguće bar spekulativno odgovoriti na to pitanje, prateći komentare oporbe i ekonomskih analitičara, rebalans proračuna svodi se na „krpanje“ rupa kako bi se održao socijalni mir. Naglasci kojji su se proteklih dana mogli čuti i u tiskovinama pročitati pozivaju  sve moguće i nemoguće čarobnjačke i ine osobitosti od kojih je priziv inflacije najdramatičniji i, prema mom mišljenju, dramatično zabrinjavajući.

Postoje zagovornici kako ne bi valjalo povećavati cijene energenata, hrane, itd., s jedne strane, i, s druge strane, kako bi valjalo povećati poreznu presiju imućnima i tako nadoknaditi gubitke zbog „zamrzavanja cijena“. Ti i takvi prijedlozi su u najboljoj maniri prethodnog sustava kada se je inflacija pokušavala, neuspješno, „zauzdati“ kontrolom cijena. I dok je u prethodnom sustavu ponekad  kontrola cijena bila moguća i poželjnja u tržišnom načinu privređivanja to je dopušteno u posebnim slučajevima kao što je bio Drugi svjetski rat. Osim toga ne valja gubiti iz vida da je u vrijeme domovinskog rata formiranje cijena bilo kontrolirano u najmanjoj mogućoj mjeri. Drugim riječima, prihvatila se je galporajuća inflacija, sijećanja i negativni satav prema prethodnom sustavu i politici time se je jasno ispoljavao.

Studenti prve godine ekonomskog fakulteta znaju da način formiranja cijena determinira svekolike odnose u procesu reprodukcije i to ne samo kratkoročno jer, putem alokacije akumulacije, određuje gospodarsku budućnost odnosne zemlje. Prema tome, kratko rečeno, bolje je povećati cijene energenata, hrane, itd. Nego održavati niski nivo cijena i povećati potrošnju odnosnih dobara usluga. Ekonomska interpretacija je poznata i nije ju potrebno posebno iznositi.

Druga priča koja je prisutna u javnosti jest naglašavanje uspjeha turističke sezone što gospodin Bajs, to svakako valja reći, relativizira iako ne skriva optimizam. Istovremeno probleme koje nam donosi ovogodišnje stanje u poljoprivredi „prelaze“, po starom dobrom običaju, u zaborav.

Pitanje svih pitanja je da li se rebalans proračuna donosi u ozračju postojeće ili nove ekonomske politike. Ukoliko se radi o nastavku postojeće ekonomske politike, sve izjave vladajućih i oporbe upravo to potvrduju, tada je pitanje kako pokriti „crne rupe“ u proračunu i nastaviti priču koja se priča već 17 godina. Ukoliko se radi o novoj ekonomskoj politici tada je prije svega potreban dogovor o modelu koji je u ovom trenutku, imajući u vidu resurse/ograničenja, najprimjereniji. Odgvor na to pitanje nije jednostavan, s jedne strane, i, s druge strane, nakon prihvaćanja modela potrebno je identificirati provedbeni kapacitet zemlje prvenstveno u socijalnom pogledu što pretpostavlja suradnju umjesto dosadašnjeg neprijateljstva na relaciji pozicija – opozicija. Nova ekonomska filozofija znači preispitivanje postojeće participacije države u finalnoj raspodjeli društvenog proizvoda. Nije nikakva mudrost utvrditi da će se ona smanjiti, što otvara pitanje gdje i kojom dinamikom, te koji je cost-benefit odnos jednog u odnosu na neka druga rješenja. Ova rečenica jasno pokazuje da se rebalans nemože utemeljeno pripremiti  u vrijeme ljeta već je to vrlo složen i zahtjevan potez koji zahtjeva angažman svih koji mogu doprinijeti najboljem mogućem riješenju.

Da je stvar ozbiljna dovoljno se je podsjetiti na nedavnu izjavu HNB-a  po kojoj ona nije oduševljenja uvođenjem poreza na poslovanje banaka. Obrazloženje je zabrinjavajuće. Naime, u izjavi se ističe da bi uvođenje poreza na poslovanje banakaq usporilo ili čak zaustavilo smanjenje kamatnih stopa kao da postojeće nisu već nedopustivo visoke. Nadalje se ističe da bi banke u stranom vlsništvu prenijele dio svog kreditnog potencijala na druga tržišta što znači da im implicite i eksplicite priznajemo pravo na ekstra profit[1]. Pri tome gubimo iz vida da je kreditna aktivnost banaka donijela hrvatskom društvu ne male probleme kreditirajući stanovništvo i ignorirajući gospodarstvo. Kada sam prije petnaestak godina, kada su se domaće banke sanirale i takve prodavale stranim bankama, pisao o opasnotima koje može zadesiti hrvatske društvo ukoliko internacionaliziramo bankarski sustav bio sam ušutkavan kako tržišni model privređivanja nema nacionalne boje već profitnu logiku a Hrvatska će, shodno tadašnjim tvrdnjama, dinamizirati svoj razvoj i tako „iskoristiti“ kreditni potencijal stranih banaka na najbolji način. Premijer Pahor postavio je na dnevni red problem Nove ljubljanse banke i njenog dolaska u Hrvatsku. Ukoliko stvarno nije važno u čijem su vlasništu banke zašto bi slovenski premijer nama prijateljske i susjedne zemlje toliko inzistirao na tom problemu kada je tek nedavno uspostavljen dijalog o rješavanju graničnih pitanja koji su imali i svoju međunarodnu diplomatsku crtu.

Ovo je samo dio priče koji valja imati u vidu prilikom ocjene/procjene prijedloga promjena. Iako sam sličnih tekstova na ovu temu napisao na desetke smatrao sam nužnim da neke misli ponovim kako bih jasno identificirao postojeću politiku sindikata koji, svjesni teškog socijalnog stanja, traže nemoguće naprosto zato jer nema materijalnih resursa koji bi mogli pokriti njihove zahtjeva. Ovo nikako ne znači da socijalni problemi nisu dramatični. Ovo samo znači da se je postojeće stanje gradilo od Antiinflacijskog programa iz 1993. Godine i svi negativni kumulatori nemogu i neće biti izbrisani potezom spužve. Inzitiranje sindirkata otvara poziv vladajućim da pozovu MMF i tada će priča biti dramatično drugačija od postojeće. Osim toga sindikalni čelnici  mogli bi se prisjetiti što je Hrvatska sve prihvatila kada smo radili po dikatatu MMF-a. Nije slučajno Rohatinski protiv i nije slučajno da je pokušao labavijom monetarnom politikom pomoći. Da li je to bilo dovoljno ili nije drugo je pitanje. Međutim, centralna je banka bar učinila nešto da spriječi dolazak MMF-a. Vlada uglavnom na deklarativnoj razini, a sindikati su postali revolucionarni. Poduzetnici, oni koji prežive, znaju da će im naredno razdoblje, bar kada je u pitanju ekonomska politika, konačno donijeti proaktivnu ekonomsku politiku.

[1] Kao što je studentimaekonomije poznato strani vlasnici ne ostvaruju profit samo preko financijskog rezultata. Daleko je značajnije utanjenje profita putem politike cijena. Tako npr. Ako banka majka plasira svojoj kćerki kredit za 5 umjesto 4%, dakle za 1% više od fair cijene tada će banka majka ostvariti dodatni prihod, profit, koji će se identificirati kao trošak u računovodstvu banke kćeri.

ZADATAK br. 1:

x + 25= 31 Koliki je x?

ZADATAK br. 2:

Harmonijski val je opisan izrazom:

y(x,t)=325*10[sup]-5[/sup](m) * sin [2.72 (s[sup]-1[/sup])+t-72 (m[sup]-1[/sup])+x]

Odredi amplitudu, valnu dužinu, frekvenciju, period i brzinu vala!

Prošlo je preko 15 godina otkada sam pogledao film Being There, u nas preveden kao Dobro došli gospodine Chance. Već mi je tada neobičnost ovoga filma upala u oči. Ovih dana sam ponovo pokušao prodrijeti u svu neobičnu stvarnost ovoga filma.

Mr. Chance (Peter Sellers) je lik osobe kreiran od dragog Boga i režisera Hal Ashby-ja za samo jednu životnu/filmsku ulogu: ulogu vrtlara. I Mr. Chance taj svoj zadatak obavlja izvrsno. Cijeli svoj život živi u velikoj kući s vrtom od svoga gazde. Ima svoj maleni svijet s kojim je zadovoljan (jer boljega ne poznaje), sadi i uređuje svoje ruže i svoj vrt i živi svoj mali život u svom malom svijetu. Intelektualno se nije razvio. Zar je trebao za ulogu koja mu je namijenjena? I sve bi bilo dobro da se naš Mr. Chance zbog smrti gazde ne nađe u vanjskom svijetu kojega on doživljava kao ulazak u nestvarni televizijski prostor. Mr. Chance u glavnoj epizodi filma, serije, show-a. Međutim, događa se čudo. Tu neiskvarenu neprijetvornost, tu neposrednost u kontaktu, tu neobičnost u ponašanju, tu hladnokrvnost pred postavljenim problemima uključujući i smrt, ljudi iz tog svijeta, ovog našeg svijeta dočekuju sa odobravanjem i neskrivenim divljenjem. I vrtlar bez škole postaje osoba sa završenim fakultetima iz prava i ekonomije, sa znanjem osam svjetskih jezika. Dospijeva u visoku politiku kao potencijalni budući predsjednik.

A on je samo jedan vrtlar koji zna samo kako se uzgaja bilje u vrtu. I koji od uha do uha ima samo zrnca riže umjesto mozga, i koji je glup kao jarac, kako reče sluškinja koja je sa njim živjela u istoj kući. Problem je u tome što je ona to jedina vidjela.

Film je malo remek djelo. Petica bez ijedne kritike. Petica za razmišljanje.

Nisam mogao a da ne uočim fascinirajuću sličnost Mr. Chance-a sa nekim osobama naših političkih elita. Neovisno kojoj stranci pripadaju. Pojedini pripadnici visoke političke elite kod nas su upravo poput Mr. Chance-a, ljudi koji su se igrom sudbine tu našli i ponašaju se upravo poput Mr. Chance-a. Bog im je namijenio drugu ulogu, a oni se nađoše spletom okolnosti u visokoj politici. Oni ne znaju da ne znaju. Kao ni Mr. Chance. Imaju rižu od uha do uha umjesto mozga. Kao i Mr. Chance. Hladnokrvni su i ravnodušni na zbivanja oko sebe, u zemlji u kojoj dnevno na stotine ostaju bez posla, u zemlji u kojoj mnoštvo mladih životari bez posla i nemaju šanse zasnovati obitelj i osamostaliti se, u zemlji u kojoj caruje mito i lopovluk....sve kao i Mr. Chance. Oni se smiju na stvarnost beznađa, oni ne vide problem...kao ni Mr. Chance. Oni su zaokupljeni sobom i svojim procvatom poput Mr. Chance-ove zaokupljenosti svojim ružama. Oni znaju riješiti jednostavni zadatak:

ZADATAK br. 1:

x + 25= 31 Koliki je x?

x=31-25

x=6

Ali ne znaju kako riješiti malo teži zadatak:

ZADATAK br. 2:

Harmonijski val je opisan izrazom:

y(x,t)=325*10[sup]-5[/sup](m) * sin [2.72 (s[sup]-1[/sup])+t-72 (m[sup]-1[/sup])+x]

Odredi amplitudu, valnu dužinu, frekvenciju, period i brzinu vala!

Kao ni Mr. Chance.

Mr. Chance se u Lijepoj našoj uhljebio u sve pore društva, u sve političke strukture. Našao je mjesto u svim strankama, u svim nadzornim odborima... On je premijer, on je potpredsjednik, on je ministar, on je šef stranke, on je ambasador, on je gradonačelnik, on je direktor, šef, poslovođa... On je kod nas na vlasti valjda od vremena poslije hrvatskih kraljeva.

Gospodin CHANCE vlada Lijepom našom. I neka! Neka mu bude! Čovjek ionako uzgaja prekrasno cvijeće.

A, da. I da se vratim na naš drugi zadatak:

Harmonijski val je opisan izrazom:

y(x,t)=325*10[sup]-5[/sup](m) * sin [2.72 (s[sup]-1[/sup])+t-72 (m[sup]-1[/sup])+x]

Odredi amplitudu, valnu dužinu, frekvenciju, period i brzinu vala!

Mr. Chance se u Lijepoj našoj uhljebio u sve pore društva, u sve političke strukture. Našao je mjesto u svim strankama, u svim nadzornim odborima... On je premijer, on je potpredsjednik, on je ministar, on je šef stranke, on je ambasador, on je gradonačelnik, on je direktor, šef, poslovođa... On je kod nas na vlasti valjda od vremena poslije hrvatskih kraljeva.

Gospodin CHANCE vlada Lijepom našom. I neka! Neka mu bude! Čovjek ionako uzgaja prekrasno cvijeće.

U 41 izvedbi nastupit će oko dvjesto pedeset izvođača iz svih krajeva Istre, koji su prošli „kvalifikacije“, odnosno općinske smotre narodne glazbe koje su od lipnja do kraja srpnja održane u Marušićima (za Pazinštinu, Bujštinu, Buzeštinu i Ćićariju,) Barbanu (za Puljštinu), Sv. Lovreču (za Poreštinu, Rovinjštinu i Žminj) i Dubrovi (za Labinštinu).

Solisti, vokalne grupe, svirački sastavi, pjevačko-sviračke kombinacije izvornih narodnih izvođača, uz članove jedanaest folklornih grupa pružit će pregled današnjeg pamćenja i najbolje produkcije tradicijskog umjetničkog stvaralaštva u Istri.

45. smotra posvećena je prof. Slavku Zlatiću, inicijatoru i utemeljitelju istarskih smotri u godini u kojoj se obilježava 100. obljetnica njegova rođenja.
Manifestacija koja ima za cilj čuvanje, vrednovanje, njegovanje i predstavljanje javnosti dijela glazbenog stvaralaštva koje je u kulturi istarskog čovjeka prisutno već stoljećima održat će se u Pazinu na Trgu slobode u subotu 14. kolovoza 2010. s početkom u 20 sati.

Organizatori 45. smotre narodne glazbe i plesa Istre su Organizacijski odbor Smotre i Pučko otvoreno učilište u Pazinu, a održat će se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Istarske županije i Grada Pazina. Medijski pokrovitelji su Radio Istra, HRT-Radio Pula i Nezavisna istarska televizija.

U povodu 5. kolovoza, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja izaslanstvo Grada Šibenika: gradonačelnik dr. Ante Županović, zamjenik gradonačelnika Franko Vidović i predsjednik Gradskog vijeća mr.sc. Goran Grguričin, položili su vijence i zapalili svijeće kod Središnjeg križa na Gradskom groblju Kvanj i kod Spomen obilježja smrtno stradalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata na Baldekinu.

Vijence su položili i izaslanstva Šibensko - kninske županije predvođeno županom Goranom Pukom, udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Ureda državne uprave, Policijske uprave Šibensko-kninske, Hrvatske vojske i političkih stranka

Kotizacija za natjecatelje je 20 kn, a sav prikupljeni novac uložit će se u obnavljanje prostorija Društva "Naša djeca" u Vojarni.

Dodatne informacije mogu se dobiti na broj: 091-7817-064 (Šarlota Šajina)

Riječ je o dvjema europskim prvakinjama, friško okrunjenima u Barceloni – Sandri Perković i Blanki Vlašić. One nemaju milijune, nemaju menadžere, nemaju ugovore koji im garantiraju bogatstvo. One ovise o sebi, ali nekad im ni to nije dovoljno.

Mlada Sandra (20) u bacanju diska 'pomela' je konkurenciju i osvojila prvo europsko zlato za hrvatsku atletiku. Bacila je disk 64,67 metara i iza sebe ostavila skoro duplo stariju Nicoletu Grasu (39). Ne bi to bilo toliko famozno da Sandra nije najbolji hitac izvela upravo u posljednjoj šestoj seriji. A da ne pričamo kako je u finale ušla kao deseta u kvalifikacijama.

Ta djevojka poznaje samo rad, zna da o njoj ovisi sve. I egzistencija i rezultati. Tako se i ponaša. Od nje nećete vidjeti da ignorira novinare ili da ih vrijeđa. Pristupačna je i otvorena, pa makar i preko e-maila ako već nema novca za mobitel.

Najbolje zna kako je to Blanka, naša najbolja visašica u povijesti, atletičarka zbog koje se zna za Hrvatsku posljednjih osam godina. Konstantno je u vrhu, samo se protivnice izmjenjuju. I to je famozno. No, unatoč svim uspjesima nikad nije osvojila zlato u skoku u vis. Ovoga je puta to željela promijeniti, iako joj sezona nije najbajnija.

Skokom preko 203 centimetara uspjela je doći do zlata, a time je pokazala svu svoju snagu. Nije imala samopouzdanja, rušila je 195 i 197, ali kad je trebalo preskočila je tu letvicu. Iako će sezonu označiti kao neuspješnu mi se nećemo složiti. Ali mi nismo perfekcionisti kao Blanka. Njoj su preostala dva cilja, zlato na Olimpijskim igrama i rušenje Stefke Kostadinove. Osjeća da ove sezone nije na dobrom putu i zato je ljuta na sebe. Vjerojatno će ovo zlato to promijeniti! Uostalom, osim ovog zlata ima i ono svjetsko s dvoranskog prvenstva. To je sjajno, zlatno!

Ali nisu dvije dive, Splićanke, jedine zlatne u proteklom tjednu. Ne, to je uspjelo našem četvercu na pariće na Svjetskom prvenstvu do 23 godine u bjeloruskom Brestu. Obranili su naslov i potvrdili kako će na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine također ići po najsjajnije odličje. Valentinu i Martinu Sinkoviću, Damiru Martinu i Davidu Šainu se treba nakloniti jer već duže vrijeme dominiraju u svojoj konkurenciji.

A treba se nakloniti i Varaždincu Emilu Milihramu, zlatnom sa Svjetskog kupa u spustu na divljim vodama. Ako netko ne zna, riječ je o kanuistu koji uz minimalne uvjete postiže maksimalne rezultate. Toliko puta viđeno u našem sportu... A onda se neki iščuđavaju kad se dogodi slučaj Jakova Faka, koji je uz svog trenera stigao do samog svjetskog vrha, a sad mu to žele oduzeti oni od kojih je morao moliti sitniš dok je bio samo biatlonac iz mjesta za koje nitko nije čuo (Mrkopalj). Slovenci su prepoznali njegovu veličinu dok je još bio 'malen', i dali mu sve.

Kako inače kolumna završava drugim sportovima, onima s margine, neka sad završi s nogometom, onim hrvatskim, koji je prema prikazanom na marginama u Europi. Dinamo će nakon kiksa protiv Rijeke (1-2) u srijedu 4. kolovoza protiv Sheriffa (prva utakmica 1-1) tražiti prolaz u četvrto pretkolo Lige prvaka, odnosno osiguravanje najmanje Europske lige. Nažalost, u ovom trenutku ne možemo kazati kako je naš prvak favorit u odnosnu na prvaka Moldavije. Bilo kakav rezultat kojim bi se izborio prolaz, pa makar i 0-0, bio bi velik uspjeh.

A prolaz Hajduka dan poslije bio bi ravan čudu jer Splićani su u Bukureštu od Dinama poraženi dva razlike (3-1) i morali bi na domaćem terenu sačuvati svoju mrežu i dva puta zatresti protivničku. A bez pravog napadača je teško zatresti mrežu... Kao što bi bio uspjeh očuvati svoju, posebno jer im to ne uspijeva niti protiv Osijeka (2-2).

No, tko zna, možda će za tjedan dana ovdje biti ispisana oda hrvatskom klupskom nogometu, što bi uistinu bilo pravo osvježenje.